logo GSS SarajevoGorska Služba Spašavanja - Stanica Sarajevo osnovana je 16. oktobra 1962. godine na sastanku kojem je prisustvovalo više od dvadeset registrovanih spasilaca i pripravnika iz sarajevskih planinarskih društava koja su imala svoje stanice GSS-a. Odlučeno je da se na teritoriji grada Sarajeva osnuje jedna stanica GSS-a, kojoj će na čelu biti Upravni odbor sa šest članova i to:Drago Bozja, vođa stanice (PD“Bjelašnica“ - bio je načelnik od 1962. do 1978. godine), Hivzija Bakarević, prvi zamjenik (PD“Željezničar“), Dane Pavičević, drugi zamjenik (PD“Bjelašnica“), te članovi Kruno Radielović (PD“Bjelašnica“), Džemal Užičanin (PD“Bjelašnica“), Pašaga Grbo (PD“Igman“), a za ljekara je izabran dr. Slobodan Vrčević (PD“Bukovik“). Djelovanje stanice vezano je za planine u okruženju Sarajeva, spasioci djeluju u okviru svojih društava, a na akcije odlaze na poziv Upravnog odbora Stanice.
Na dan osnivanja Stanice bilo je27 registrovanih članova, 12 pripravnika, 2 ljekara (registrovana), 4 ljekara (nerigstrovana) i 5 spasilaca registrovanih na prijedlog, a koji se imenuju na osnovu njihove aktivnosti, potrebnog stručnog znanja i pohađanih tečajeva. Godine 1980. formirane su i dvije sekcije Stanice GSS Sarajevo i to jedna dobro opremljena u R SUP-u od 10 članova, te druga u PD“Bjelašnica“.
Brojne su intervencije u istoriji djelovanja GSS Stanice Sarajevo. Jedna od najvećih planinarskih tragedija desila se na planini Bjelašnici u februaru 1962. godine, kada je u snježnoj mećavi nadomak meteorološke opservatorije smrtno stradalo sedam mladih planinara iz Zemuna. Nakon dugotrajne potrage koju je otežavalo izuzetno loše vrijeme, orkanski vjetar i niske temperature pronađeno je svih sedam tijela, a u potrazi su bile angažirane sve snage kojima je u to vrijeme rasplagala GSS Stanica Sarajevo, te stanovništvo iz bjelašničkih sela, policija i vojska.
Članovi GSS Stanice Sarajevo učestvovali su i u spasilačkim akcijama nakon nekoliko avionskih nesreća u Bosni i Hercegovini: 1963. godine na planini Prenj u rejonu Bijele vode; 1977. godine na planini Inač, nakon pada aviona u kojem je smrtno stradao savezni premijer Džemal Bijedić; 2004. godine članovi GSS Stanice Sarajevo bili su na mjestu pada aviona makedonskog predsjednika Borisa Trajkovskog.
Za organizaciju i rad na svjetskom prvenstvu u skijanju na Bjelašnici i Jahorini 1983, te na Zimskim olimpijskim igrama 1984. GSS Stanica Sarajevo dobila je niz pohvala. U timu GSS-a na takmičenjima ZOI 84. bilo je angažirano 250 spasilaca iz BiH i drugih republika tadašnje zajedničke države.
DjelovanjeGSS Stanice Sarajevo zamrlo je tokom agresije na BiH 1992-1995, ali ne i aktivnost njenih članova koji su se na različite načine uključili u otpor agresiji. Rad GSS Stanice Sarajevo obnovljen je 2000. godine, kada je za načelnika izabran Ismet Jamakosmanović.

Ljekari iz stanica GSS-a mjesnom stanovništvu pruža pomoć i lijekove. Tako je npr. u februaru 2005. godine ekipa od oko 25 gorskih spasilaca na skijama dostavila hranu i lijekova stanovništvu u širem rejonu Žepe, Goražda, Rudog i Bjelašnice, a naši ljekari medicinski su zbrinuli zdravstveno najugroženije stanovnike snijegom zametenih sela. U saradnji sa pripadnicima Zračnih snaga OSBiH članovi GSS Stanice Sarajevo izvršili su nekoliko helikopterskih transporta smrtno stradalih ili bolesnih iz nepristupačnih planinskih oblasti.
Članovi naše stanice u saradnji sa ekipama Hitne pomoći Sarajevo tokom skijaške sezone svakodnevno su angažirani na obezbjeđenju ski staza na Bjelašnici i Igmanu sa velikim brojem intervencija nakon povreda nastalih na stazama i izvan njih.
GSS Stanica Sarajevo na zahtjev planinarskih društava osigurava sve velike pohode i akcije kao npr. Bjelašnjički dan, Uspon na Vito na Visočici i druge.
GSS stanica Sarajevo danas broji 75 članova koji se kontinuirao educiraju i usavršavaju kako bi što bolje odgovorili zadacima koji pred njih postavlja planina.